JUTARNJI DOPING KOFEINOM
Običaj ljudi gotovo svih naroda svijeta je započeti dan šalicom kave. Svima nam je dobro poznato njezino razbuđujuće djelovanje pa je logično da kada se ujutro treba probuditi posegnemo za šalicom s mirisnom vrućom kavom . Ova kofeinska droga djeluje odlično, tj. u smislu trenutnog učinka za aktivan početak dana. Je li ova popularna jutarnja tradicija varanja tijela i uma kavom dobra za naše zdravlje?
Sve više istraživanja usmjereno je na kavu i njen učinak na zdravlje , a općenito se može reći da ispijanje kave ima značajne pozitivne, a ponekad i gotovo ljekovite ili preventivne učinke na naše zdravlje . Međutim, čak i konzumacija kave ima svoje uvjete kako bi se zadržale te zdravstvene dobrobiti.
PRAVILNA KONZUMACIJA KAVE
Apsolutni temelj je ispijanje kvalitetne i svježe pržene kave , koja je pripremljena na pravi način . Takvu kavu, a po mogućnosti čistu crnu bez šećera i bez mlijeka, preporuča se piti u određenoj količini zbog individualnog metabolizma svakog od nas. Osim količine popijene kave , vrijeme kada pijemo kavu igra presudnu ulogu u dobivanju njihove dobrobiti uz minimiziranje negativnih posljedica .
Pri konzumaciji kave treba voditi računa o njenoj dobro poznatoj sposobnosti zaustavljanja umora. Kada trebamo raditi ili voziti auto, suzbijanje sna je vrlo korisno. Međutim, također moramo prihvatiti činjenicu da smanjenje umora u kasnijim satima također ima utjecaj na naše obrasce spavanja noću.
ŠTO VEČERNJA KAVA ČINI NAŠEM SNU
Recimo da vas do večeri čeka još puno posla i oko pet sati popodne napravite pauzu za kavu. Kava će vas okrijepiti i možete se vratiti na posao, ali će se kofein koji ste popili u 17 sati razgraditi iz vašeg tijela do 23 sata.
Obično se navodi da se tijelo riješi kofeina za oko 4-8 sati , u prosjeku možemo računati na oko šest sati kada će naš organizam djelovati kavom . Ako kavu pijemo navečer, moguće je da će kofein i dalje djelovati na naše tijelo dok pokušavamo zaspati.
Kao rezultat toga, ako uopće uspijemo zaspati, san će nam biti loše kvalitete. Kofein može poremetiti ne samo uspavljivanje, već cijeli proces sna u svim njegovim fazama koje su neophodne za naše pravilno funkcioniranje.
PRIRODNI NOĆNI I DNEVNI REŽIM ORGANIZMA
Kao što dolazi noć i dan, a kazaljke na satu se pomiču, tako i mi u sebi imamo tzv. biološki sat. Naš organizam radi u skladu sa svojim cirkadijalnim ritmovima, odnosno našom unutarnjom postavkom dana i noći. Zajedno s tim ritmovima u našem se tijelu odvijaju određeni procesi, poput prirodne proizvodnje melatonina ili kortizola.
Te se tvari stvaraju u našem tijelu i pomažu nam u ispravnom funkcioniranju sna i budnosti. Kada se ti procesi poremete kofeinom, mogu se pojaviti štetni učinci koji se mogu manifestirati kao zdravstveni problemi. Uplitanje kofeina u funkcije povezane s našim cirkadijalnim ritmovima može utjecati na proizvodnju već spomenutog kortizola ili bi kava mogla poremetiti kontrolu razine šećera u krvi.
KAKO KOFEIN POREMEĆA JUTARNJU PROIZVODNJU KORTIZOLA
Gore spomenuti kortizol nazivamo hormonom stresa. To je tvar koja aktivira i regulira mnoge funkcije našeg tijela. U užem smislu riječi, moglo bi se reći da nas kortizol potiče na određenu aktivnost. Na taj je način vrlo sličan kofeinu. Prirodno otpuštanje kortizola u tijelo iz nadbubrežnih žlijezda kao posljedica funkcioniranja HPA os javlja se u valovima tijekom dana, pri čemu je prvi val povezan s našim buđenjem.
Normalno povišena razina kortizola u krvi ujutro može se tada činiti organizmu nepotrebnom ako se naviknemo piti kavu u ovo vrijeme, odnosno ujutro nakon buđenja. Zamjena kortizola kofeinom s vremenom se može manifestirati kao kronična potreba za jutarnjom kavom. Ta je navika onda sličnija ovisnosti.
ISTRAŽIVANJE POVEĆANJA ŠEĆERA U KRVI ZBOG JUTARNJE ŠALICE KAVE
Nedavna istraživanja britanskih sveučilišnih znanstvenika ističu da san pod utjecajem kofeina utječe na naš metabolizam . Konkretno za šećer u krvi. S obzirom na to da su kardiovaskularne bolesti i dijabetes među najčešćim bolestima s visokim rizikom smrti, preporučljivo je održavati razinu šećera u krvi u sigurnom rasponu kako bi se smanjio rizik od razvoja ovih bolesti. U ovom istraživanju sudjelovalo je 29 muškaraca i žena koji su prošli tri eksperimenta .
U prvom su ih istraživači pustili da normalno spavaju, a ujutro nakon buđenja ispitanici su popili slatko piće. U drugom testu san je bio poremećen tako što su istraživači svakog sata budili sudionike eksperimenta, koji su ujutro nakon buđenja ponovno popili zašećereni napitak. Zatim, u trećem eksperimentu, testna grupa je opet budena cijelu noć, ali kada su se probudili, prvo su popili jaku crnu kavu, a pola sata kasnije slatko piće.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA UTJECAJA KAVE NA METABOLIZAM
Eksperimentatori su tijekom testiranja uzeli uzorke krvi sudionicima istraživanja nakon što su popili zašećereni napitak koji je kalorijski trebao zamijeniti uobičajeni doručak. Rezultati studije pokazali su da jedna noć isprekidanog sna nije pogoršala reakciju šećera u krvi sudionika tijekom doručka u usporedbi s rezultatima inzulina u krvi nakon prvog testa s normalnim mirnim snom.
Nasuprot tome, jaka crna kava popijena prije doručka značajno je povećala razinu šećera u krvi testirano nakon "doručka". Povećanje je bilo otprilike 50%. To je vjerojatno zato što kofein uzrokuje inzulinsku rezistenciju.
KOJE JE NAJBOLJE VRIJEME ZA PRVU KAVU U DANU
Iz ovih saznanja proizlazi da bismo kavu trebali preferirati nakon doručka kako bismo održali uravnoteženu razinu šećera u krvi i kortizola. Kao zdravo vrijeme za ispijanje kave možemo označiti vrijeme između doručka i ručka , budući da malo nakon podneva dolazi drugi val prirodnog otpuštanja kortizola u tijelo.
Unatoč tome što se kava općenito smatra stimulansom, njezino je konzumiranje više-manje samo stvar navike. S obzirom na dobivene informacije o njezinom djelovanju na funkcioniranje ljudskog organizma, trebali bismo razmisliti ne samo o tome koliko, nego i kada pijemo kavu . Prilagodite vrijeme naše prve i posljednje šalice kave u skladu s tim .
